Mermer je metamorfna stijena nastala visokim temperaturama i visokim pritiscima unutar Zemljine kore. Unutrašnje sile Zemljine kore uzrokuju da izvorne stijene prolaze kroz kvalitativne promjene. Kvalitativna promjena se odnosi na promjenu strukture, teksture i mineralnog sastava izvorne stijene. Nova vrsta stijene nastala kvalitativnom promjenom naziva se metamorfna stijena. Mermer se prvenstveno sastoji od kalcita, krečnjaka, serpentina i dolomita. Kalcijum karbonat je primarna komponenta, koja čini preko 50%. Ostale komponente uključuju magnezijum karbonat, kalcijum oksid, mangan oksid i silicijum dioksid. Mermer je generalno mekši od granita. Naravno, ovaj aspekt ne treba prenaglašavati, jer se geološko vrijeme mjeri milionima godina. Unutar naših života, ove kvalitativne promjene su ograničene. Mramorne podne pločice privlače potrošače svojim lijepim izgledom i praktičnim karakteristikama. Za razliku od drugog građevinskog kamena, svaka mramorna podna pločica ima jedinstvenu teksturu.
Bijeli mermer je rijedak zbog svojih jedinstvenih geoloških uslova. Stratigrafski uslovi su primarni kontrolni faktor u njegovom formiranju, koji obezbjeđuje izvor rudo{1}}materijala. Litologija je prvenstveno krečnjak, dolomit i prijelazne stijene između njih. Regionalni metamorfizam je ključni faktor u njegovom formiranju, koji određuje boju rude i stepen kristalizacije, što rezultira odgovarajućim varijetetima. Obilne karbonatne stene pružaju materijalne uslove za mineralizaciju. Stabilni karbonatni slojevi sa velikim ukupnim i pojedinačnim debljinama slojeva mogu formirati rudna tijela velikih razmjera i velikih veličina blokova. Metamorfne karbonatne stene, uključujući mermer formiran regionalnim i kontaktnim metamorfizmom, zahtevaju rekristalizaciju i izbledenje da bi se formirale naslage belog mermera. Regionalni metamorfizam, zbog svog široko rasprostranjenog prisustva i kontrolisan od strane originalnih sedimentnih karbonatnih naslaga, nadovezuje se na metamorfizam, što rezultira velikom ukupnom skalom i pravilnim obrascem, što ga čini efikasnijim za prospekciju i istraživanje. Kontaktni metamorfizam, s druge strane, generalno je manjeg obima i razmjera, s manje pravilnosti.
